Zastave, sv. 1. – 5. (komplet)

Prvo kolo  Djela Miroslava Krleže Školska knjiga i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti vraćaju čitateljima  Djela Miroslava Krleže . Svako Krležino djelo iz biblioteke  Djela Miroslava Krleže  obogaćeno je osvrtom književne znanosti akademika Krešimira Nemeca koji će na nov način pridonijeti kvalitetnijem čitanju i razumijevanju djela gorostasa hrvatske književnosti. Miroslav Krleža oblikovao je domoljubnu paradigmu mnogih intelektualaca koji su u vrijeme Hrvatskog proljeća pronašli nadahnuće u njegovim književnim djelima. – dr. sc. Ante Žužul Na velikom platnu povijesti promiču nepregledne slike i prizori. Izmjenjuju se događaji službene, »velike« povijesti (balkanski ratovi, Prvi svjetski rat, propast Austro-Ugarske Monarhije), a u njih su uklopljene intimne ljudske priče. Zastave su roman obilja, sveobuhvatni, apsolutni, totalni roman. – akademik Krešimir Nemec Školska knjiga i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti nakladnici su biblioteke  Djela Miroslava Krleže  – projekta od nacionalne važnosti koji će u četiri kola obuhvatiti 28 svezaka proze, poezije, dramskih tekstova, eseja, feljtona i zapisa velikoga književnika. Otkad se 1914. godine pojavio na književnoj pozornici pa do današnjega dana Miroslav Krleža izaziva brojne kontroverze i oprečne ocjene. Razlog je jasan: Krleža nikada nije bio »samo« pisac nego je ispunjavao golem prostor u hrvatskoj kulturi, društvu i politici. Projekt  Djela Miroslava Krleže , koji realiziraju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Školska knjiga, pokrenut je s ciljem vraćanja na ishodište – Krležinim djelima, književnom tekstu. Edicija je zamišljena kao izbor onoga najboljega iz djela Miroslava Krleže ( the best of ), a taj izbor ujedno pokazuje zašto je Krleža stup hrvatskoga književnog kanona. Budući da suvremeni čitatelji više nisu opterećeni pseudoliterarnim, najčešće ideološkim predrasudama, otvara se i put u novo, postideološko čitanje djela velikoga majstora. Višegodišnji projekt, u kojemu je svako djelo velikana hrvatske književnosti Miroslava Krleže popraćeno iscrpnom znanstvenom studijom akademika Krešimira Nemeca o značenju Krležina djela u hrvatskoj književnosti 20. stoljeća i kronologijom autorova života i rada –  Miroslav Krleža iz godine u godinu  – raskošno opremljenom fotografijama književnih časopisa koje je Krleža uređivao i pokretao te fotografijama naslovnih stranica njegovih knjiga, kao i fotografijama iz njegova obiteljskoga albuma, pridonijet će kvalitetnijem čitanju i razumijevanju djela toga pisca. Prvo, raskošno opremljeno kolo  Djela Miroslava Krleže  sadržava sedam svezaka – petosveščani roman  Zastave  čije je posljednje izdanje objavljeno 2000. godine te pjesničku zbirku  Balade Petrice Kerempuha  i knjigu političkih eseja  Deset krvavih godina , posljednji put objavljenu 1971. Svojim intelektualnim angažmanom Krleža je snažno obilježio kulturni i politički život u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji, a njegov je opus trajno svjedočanstvo o idejnim i političkim nemirima hrvatske inteligencije. Miroslav Krleža iznimno je dobro poznavao europska umjetnička strujanja svojega vremena, neke elemente aktualnih modernističkih poetika primijenio je i u svojemu literarnome radu te na taj način povezao hrvatsku kulturu sa suvremenim europskim kontekstom, no istodobno je zauzimao kritičko stajalište prema aktualnim strujanjima vječno u potrazi za vlastitim autentičnim izrazom. Petosveščani roman  Zastave  sadržava više od 1900 stranica, pa se s pravom može reći da  Zastave  nisu samo najopsežnije Krležino djelo nego i jedan od najopsežnijih romana u hrvatskoj književnosti. Suvremeni čitatelj, naviknut na brzinu i na stvaranje letimičnih dojmova na temelju informacija dobivenih s različitih zaslona, mora zastati pred tematskim bogatstvom i raskošnom izvedbom Zastava. Pred nama je roman obilja. Na velikom platnu povijesti promiču nepregledne slike i prizori. Izmjenjuju se događaji službene, »velike« povijesti (balkanski ratovi, Prvi svjetski rat, propast Austro-Ugarske Monarhije), a u njih su uklopljene intimne ljudske priče. Koliko je samo tu »malih priča«, pojedinačnih lomnih sudbina, živopisnih likova, pripadnika svih društvenih i nacionalnih struktura: ministar Stevča Mihailović Gruić, bečka generalica Amanda von Thery Ablesberg, peštanski kočijaš Ferika Bočkaj, sluga/domar Mika, general Atanasije Simeonović (Tasa Čokanjče), »oberarzt« Guido Glanz… Svi su individualizirani, s karakternim posebnostima i sa svojim jezičnim identitetskim crtama. S druge strane, Krležin roman  Zastave  iscrpna je beletrizirana kronika društvenih zbivanja, političko, kulturno i umjetničko evociranje epohe. Radnja se zbiva na širokom prostoru koji obuhvaća slavenski, germanski, ugarski i mediteranski svijet. Iako je epicentar svijeta političke misli i akcije Hrvatska, stalno promatrana kao europska periferija, sabijena u fatalnom geopolitičkom trokutu Budimpešta – Beč – Beograd, roman dotiče sve bitne ideologije dviju država: u umirućoj Austro-Ugarskoj i novostvorenoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Zastave  su roman obilja, sveobuhvatni, apsolutni, totalni roman. Nakladnici: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Školska knjiga Pogovor i kronologija života i rada Miroslava Krleže: akademik Krešimir Nemec Urednica: Miroslava Vučić