Vjetar zna moje ime

Ovaj snažan i dirljiv roman autorice bestselera Duga latica mora spaja prošlost i sadašnjost, prateći posljedice rata i imigracije na sudbine dvoje djece: jednoga u Europi 1938., a drugog u SAD-u 2019. Beč, 1938. Samuel Adler imao je šest godina kada mu je otac nestao u Kristalnoj noći — noći u kojoj je njihova obitelj izgubila sve što je posjedovala. Samuelova majka osigurala mu je mjesto u posljednjem vlaku što je prevozio djecu iz okupirane Austrije u Englesku. U taj se vlak Samuel ukrcao sam, tek s jednim odijelom i violinom pod rukom. Arizona, 2019. Osam desetljeća kasnije, Anita Diaz, slijepa sedmogodišnja djevojčica zajedno s majkom ukrcava se na vlak koji će ih iz El Salvadora odvesti u Sjedinjene Države. Na nesreću, njihov se dolazak poklapa s novom politikom razdvajanja imigrantskih obitelji i Anita se nađe sama u kampu u Nogalesu. Od surove stvarnosti, sklanja se u čarobni svijet mašte Azabahar. Anitin slučaj dodijeljen je Seleni Duran, mladoj socijalnoj radnici koja uz pomoć odvjetnika iz jedne od najboljih tvrtki u San Franciscu pokušava ući u trag Anitinoj majci. Zajedno otkrivaju da djevojčica ima još jednog člana obitelji u SAD: Leticiju Cordero, koja je zaposlena u kući vremešnog Samuela Adlera — i dvije tako slične sudbine naposljetku će se ukrstiti. Vjetar zna moje ime svjedočanstvo je o žrtvama koje roditelji podnose i ljubavno pismo djeci koja preživljavaju nezamislive opasnosti — i pritom ne prestaju snivati. S više od 74 milijuna prodanih knjiga, romansijerka i feministica Isabel Allende jedan je od najčitanijih svjetskih pisaca. Rođena u Peruu i odrasla u Čileu, međunarodnu je slavu stekla već prvim romanom Kuća duhova (1982.). Njezina su djela prevođena na više od četrdeset jezika: zabavna i poučna, prepliću maštovite priče s povijesnim događajima. Uz književni rad, Isabel Allende aktivno se zauzima za ljudska prava. Nakon smrti kćeri Paule 1996. u njezino je ime osnovala dobrotvornu zakladu za potporu ženama diljem svijeta. Primila je petnaest počasnih doktorata i nagradu za životno djelo PEN-a, a Barack Obama dodijelio joj je Predsjedničku medalju slobode, najviše civilno odličje SAD-a.