Ja, Klaudije

Tiberije Klaudije Druz Neron Germanik preživio je intrige, borbe za prevlast i krvave čistke tijekom jednog od najnasilnijih povijesnih razdoblja - propasti ostataka rimske republike - jer ga baš nitko nije vidio kao prijetnju koju bi trebalo ukloniti. Naprotiv, zvali su ga idiot Klaudije, mucavac, ubogi stric… Obitelj ga je prezirala i on se povukao i samo promatrao vrijeme u kojem je živio i sve bilježio u svojim memoarima, pa tako i svoj nenadani uspon na carsko prijestolje… Ja, Klaudije najuspješniji je povijesni roman Roberta Gravesa izvorno objavljen 1934. godine i preveden na desetke svjetskih jezika (prvi hrvatski prijevod Ise Velikanovića objavljen je u zagrebačkoj Minervi već 1938). Ovim romanom Graves je čitavoj svjetskoj književnoj javnosti pokazao raskošni literarni talent, savršeno i precizno poznavanje i baratanje povijesnim materijalom te zapanjujuću maštovitost i lakoću u rekonstrukciji događaja koji nisu ostali zabilježeni u povijesnim izvorima. Graves je, možda preciznije od mnogih drugih velikana svjetske književnosti, opisao srž koruptivne razornosti koju utjecaj i moć daju pojedincu ponesenom trenutnom naklonošću sudbine. Ja, Klaudije uvršten je na 14. mjesto od stotinu najboljih romana na engleskom jeziku u ediciji Modern Library, a magazin Time također ga je 2005. godine uvrstio među sto najboljih romana objavljenih od 1923. do danas, u istoj kategoriji. Stoga ne iznenađuje da su u ovom utjecajnom romanu, na kojem su stasale generacije čitatelja, inspiraciju za svoje likove pronašli autori poput Georgea R. R. Martina ili pak scenarista Obitelji Soprano Davida Chasea.